Detail Notisia

MAPPF - PEMSEA lansa projetu (ODA) poluisaun lixu plastiku mariña iha Timor Leste
Dili, 23/02/2026, Ministèriu Agrikultura Pekuària Peska no Floresta ho Ajensia PENSEA lansa projetu poluisaun lixu plastiku mariña iha Timor -Leste ne’ebé hala'o iha nasaun 2 hanesan Filipina no TL, projetu ne'e sei hala'o iha Munisípiu 4 mak hanesan Liquica, Dili, Manatuto no Atauro, objetivu atu halo jestaun ne’ebe diak ba lixu plastiku. Projetu ne’e hetan apoiu husi governu Korea do Sul, ho montante orsamentu $.2 milloes.
Iha intervista Ministro MAPPF, Marcos “MAMETA” da Cruz esplika: Ministèriu ho PENSEA lansa projetu ne'e , fundu mai husi governu Korea do Sul no implementa iha nasaun 2 ne’e liu husi Ajensia PEMSEA. Projetu ne’e komesa asina Nota de Emtendimentu iha fulan Outubru 2025 iha nasaun Filipina. " komesa ohin ita hahù halo servisu katak ita sei estabelese unidade jestaun projetu no ita mós rekruta ona peritu ida ne’ebé ajuda atu dezenvolve programa sira ne’e iha ona dokumentu balun dehan relatoriu Baseline Survey ne’ebé halo iha munisípiu 4, bazeia ba dadus baze ida ne’e mak sei dezenvolve aktividade hodi responde ba problema ne’ebé ita hetan ona iha dadus baziku ne’e". Dehan Ministru
Ministro mós salienta, Pratikamente Ministèriu lansa ona, ba oin tekniku sira husi diresaun relevante liu-liu Sekretáriu Estadu Peska no Diresaun Geràl Peska ho nia estrutura sei servisu hamutuk ho PAM, NGO, Universitàriu sira atu nune’e bele implementa ona projetu ne’e iha munisìpiu 4 ho durasaun ba projetu ne’e tinan 6, ne’ebé komesa agora ba to’o 2028, lolos ne’e hahù iha 2023 maibé tanba iha mudansa governu, ne'eduni MoU ne’e Minsitèriu asina fali iha fulan Outobru 2025 iha Filipina, ne’ebe projetu ne’e komesa 2026 no remata iha fim de 2028.
Iha fatin hanesan, Sekretariu Asuntu Planeamentu Investimentu Estratesiku Atauro, Vicente Sanches Soares hatutan, Ami iha prioridade primeiru mak oinsa ita bele asegura ambiente liu husi halo jestaun diak ba lixu, " ami iha tinan 2 tutuir malu iha programa kompetisaun ida konaba suku moos ideias ne’ebé mak foti husi autoridade atu nune'e enkoraja komunidade sira oinsa mak bele halo jestaun lixu ne’ebé diak no tinan 2 tutuir malu ona suku ne’ebé sai manan na'in ba kompetisaun suku moos no komponente importante ida mak oinsa bele jere lixu ne’e ho diak". Ekipa DMEA